Kako bi se olakšale provedbu projekata JPP-a, mnoge europske države su usvojile posebne propise ili smjernice za pružanje pravnog okvira ili usmjeravanja i poticanja provedbi takvih projekata.

Provedba javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj je već odavno počela. Važan je preduvjet daljnjeg razvoja koji se postiže snažnom političkom voljom za daljnji razvoj i provedbom JPP modela za rast i izgradnju infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva (JPP) na sjednici održanoj 8. lipnja 2006. Uz ovaj prihvat, Vlada je dala svoju potporu za razvoj projekata prema ugovornom obrascu JPP modela.

To ne znači da se nakon određenog razdoblja ugovorene provedbe oblika JPP i daljnje analize iskustva neće doći do nove spoznaje i nove odluke o provedbi nekog novog modela JPP-a.

Osim definiranja JPP-a osnova koje će se primjenjivati u provedbi JPP projekata, postoje i procedure za postavljanje smjernica za izbor privatnog partnera, osnovne elemente ugovora o JPP-u, i odobravanja projekata JPP-a.

Važne Institucije

Ured za javnu nabavu je posebna agencija Vlade Republike Hrvatske, kojoj je povjereno izvršenje provedbi, nadzor i primjenu Zakona o javnoj nabavi i druge podzakonske propise koji se mogu donijeti u području nabave. Ured izdaje naredbe i daje mišljenja svim zainteresiranim stranama u vezi primjene Zakona o javnoj nabavi; prikuplja, zapisuje, procesuira i analizira podatke o nabavi, podnosi zahtjev za poticaj prekršajnog postupka pred prekršajnim sudovima ili podnosi kaznenu prijavu prije javnom tužiteljstvu, sudjeluje u izradi nacrta prijedloga zakona i podzakonskih akata koje predviđaju općim uvjetima, pravilima i postupcima nabave, priprema i provodi program izobrazbe za zainteresirane strane i promiče Zakona o javnoj nabavi, sudjeluje u radu međunarodnih institucija u području nabave, te obavlja i druge poslove koje mogu pasti u okviru njegovih kompetencija.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave utvrđuje se Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, br. 117/03), kao samostalno i neovisno nacionalno tijelo drugog stupnja koja ostvaruje svoju nadležnost odlučujući o žalbama u vezi s postupkom javne nabave. Po svojoj organizaciji i nadležnosti, slijedi da Državna komisija ima obilježja pravnog i administrativnog tijela.

EUROPSKI INSTITUT ZA JAVNU UPRAVU
EIPA je vodeći centar Europske edukacije i razvoja u javnom sektoru. Sa preko 25 godina iskustva EIPA je mjesto na kojem se ljudi koji se bave europskim pitanjima mogu naučiti nove stvari u multikulturalnom okruženju, te imati koristi od njihove jedinstvene kombinacije praktičnog znanja i znanstvene izvrsnosti. EIPA edukacija i razvoj sastoji se od seminara i tečajeva o Europskom donošenju odluka, politika, prava i javne uprave.

OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
OECD je osnovan 1961. godine, od strane 30 zemalja članica EU. Sjedište je u Parizu. Njegova misija je da pomogne zemljama članicama za postizanje održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja te podizanje životnog standarda u zemljama članicama, poštujući principe održavanja financijske stabilnosti – sve to kako bi doprinijeti razvoju svjetske ekonomije. OECD je započeo suradnju s RH kroz Sigma program, među ostalim na području javne nabave, koncesija i javno-privatnog partnerstva.

SIGMA, zajednička inicijativa Europske unije (EU) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uglavnom financirana od strane EU. Godine 1992. OECD i Phare program Europske komisije pokrenuli su Sigma koja treba da podrži pet država središnje i istočne Europe u njihovim naporima za reformu javne uprave. Sigma je podržala i dalje podržava uprave zemalja kandidata u njihovim pripremama za uspješan ulazak u EU.

Međunarodni monetarni fond je osnovan 1946. godine, s glavnim zadatkom da razvija međunarodnu monetarnu suradnju, stabilnost tečaja i pravilnih aranžmana za tečajeve za poticanje gospodarskog rasta i visoke razine zaposlenosti; te osigurati privremenu financijsku pomoć zemljama kako bi se olakšala prilagodavanja platnih bilanci. MMF ima 185 zemalja članica i Republika Hrvatska je članica od 1992. Postoje tri glavne zadaće nadzor aktivnosti, financijska pomoć i tehnička pomoć. Tehnička pomoć i obuka nude uglavnom besplatno kao pomoć zemljama članicama koje žele jačati svoje kapacitete za osmišljavanje i provedbu učinkovite politike. U Republici Hrvatskoj HNB je odgovorna za obavljanje svih potrebnih poslova i transakcija prema propisima MMF-a.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *