Komunalne usluge za privrednike

Naknada za priključak na električnu mrežu na području van Zagreba je postavljena na 1350 kuna + PDV po MW, a za Grad Zagreb do 1700 kuna po MW + PDV. Vodni doprinos za proizvodne pogone iznosi od 2,5 kuna do 12,50 kuna po kubičnom metru, za poslovni prostor od 21,00 kuna do 70,00 kuna po kubičnom metru, na prometnim putovima unutar postrojenja 0,70 kuna do 4,90 kuna po prostornom metru, za poslovni prostor od 21,00 kuna do 70,00 kuna po kubičnom metru. Telefonija povezivanje – naknada fiksna je od 700,00 kn do 800,00 kn ovisno o vrsti veze. Priključak na plinsku mrežu je 3,930.00 kn. Komunalna stope za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i filtriranje znatno se razlikuju od jednog grada do drugog, na primjer: prosječna stopa za pitku vodu je 7,26 kn / m3, u rasponu od najniže 3,14 kn / m3 u Makarskoj do najviše 14.47 kn / m3 u Opatiji; prosječna stopa odvodnje i otpadnih filtriranje vode je 2,06 kn / m3, a kreće se od najniže od 0,32 kn / m3 u Korčuli do najviše 4,13 kn / m3 u Osijeku; Informacije o cijenama javnih komunalnih usluga u različitim gradovima dostupne su na www.mzopu.hr. Javno komunalni doprinos […]

Postoje li posebne pogodnosti za poslovanje u slobodnoj zoni? – povijesni osvrt

Ovako je to nekad bilo. Pitanje je kakva je primjena danas i koliko smo to slijedili. Slobodna zona je posebno, ograđeno i označeno područje gdje se ekonomske aktivnosti izvode pod posebnim uvjetima i povlasticama te se nalaze u područjima luka, uz međunarodnu prometnicu te u bilo kojem drugom području koje osigurava uvjete za rad takve zone. Republika Hrvatska ima 13 operativnih zona koje pružaju potpunu infrastrukturnu olakšicu i posebne poticaje za investitore. Korisnici slobodne zone plaćaju 50% od redovne profitne stope. Korisnici koji ulažu više od 1 milijuna hrvatskih kuna (cca. 135.000 €) u slobodnu zonu ne plaćaju porez na dobit u investicijskoj godini, i narednih 5 godina. Opstanak slobodnih zona ne ovisi o pitanju ulazak Hrvatske u EU. Oni imaju budućnost, oni su potrebni, a mogu se lako pretvoriti u industrijske zone u skladu s europskim uvjetima. Jedina odgovornost koju je Republika Hrvatska prihvatila je da se ne formiraju nove slobodne zone po “starim” kriterijima, što znači da će zone imati iste sadržaje kao i sada, ali potpore moraju biti niže i u skladu sa EU propisima. Čak i neke zemlje članice imaju slobodne zone, na primjer Irska i Španjolska, a novim zemljama članicama, primjerice Mađarska i Češka su […]

Vrsta i međunarodna povezanost cestovne i druge prometne infrastrukture

U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je učinila ogromne napore u izgradnju novih cesta visoke služnosti (autoceste / autocestama i brzim cestama). Ukupna duljina cesta je oko 28.000 od čega je preko tisuću kilometara uključuju auto ceste. Osim toga, Republika Hrvatska ima preko 2000 e-cesta i brzu dostupnost prometa što je jedan od ključnih obilježja Republike Hrvatske. Međunarodna povezanost željezničke infrastrukture Postojeća željeznička mreža u Republici Hrvatskoj nalazi se na međunarodnim koridorima kako je prikazano na slici ispod: Koliko zračnih luka postoji u Hrvatskoj i koje su njihove veze sa svjetskim odredištima? Hrvatska ima 7 međunarodnih zračni luka, nekoliko manjih zračnih luka i uzletišta u zračnim lukama. Koliko morskih i riječnih luka postoje u Hrvatskoj i gdje? Republika Hrvatska ima 6 morskih luka otvorenih za međunarodni promet u gradovima Rijeci, Zadru, Splitu, Šibeniku, Pločama i Dubrovniku i 4 riječne luke u: Vukovaru, Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu. Slika prikazuje cijelu prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj.  

S kojim državama je Hrvatska potpisala Ugovore o suradnji?

Oko 80% vanjskotrgovinske razmjene hrvatskog gospodarstva radi pod uvjetima slobodne trgovine, odnosno Republika Hrvatska ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s 38 zemalja (članovi EU27, EFTA članica, zemalja bivše Jugoslavije, Albanije, Turske, Moldavije i Makedonija). Tko su vanjsko-trgovinski partneri Hrvatske? Struktura hrvatske robne razmjene s inozemstvom ne pokazuje nikakve značajne promjene i više od polovice razmjene odvija se sa zemljama EU. Najznačajniji strani trgovinski partneri Hrvatske i dalje su Italija, Njemačka, Austrija i Bosna i Hercegovina. Koji su dominantni proizvodi hrvatskog izvoza i uvoza? Izvoz % Uvoz % Strojevi i transportni uređaji 28.8 Strojevi i transportni uređaji 32.2 Mineralna goriva i maziva 15.1 Proizvodi razvrstani prema materijalu 19.5 Razni gotovi proizvodi 14.9 Mineralna goriva i maziva 15.9 Proizvodi razvrstani prema materijalu 14.9 Razni gotovi proizvodi 11.6 Kemijski proizvodi 9.2 Kemijski proizvodi 10.8 Ostalo 17.1 Ostalo 9.6 Kako su uvozne carine regulirane? Zakonski okvir stranog poslovnog odlučivanja Republike Hrvatske je u potpunosti u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te usklađenost sa pravnom stečevinom EU-a, i niz drugih zakona doprinijeli su značajno visoku razinu liberalizacije trgovine i olakšavanje stranom prometu roba i usluga (www.carina.hr/crotarifa.htm) Carinska tarifa određuje uvozne carine na robu, što znači da se carina definirana unaprijed, a uvjeti […]

Koji su najrazvijenije sektori u Hrvatskoj?

Hrvatsko gospodarstvo karakterizira stabilan gospodarski rast, a Hrvatska je progresivna, industrijalizirana zemlja sa sofisticiranim uslugama i dobrom industrijskom osnovom. Uslužna djelatnost čini 55%, a industrija 20% BDP-a. Istraživanja od strane UniCredit Grupe pokazalo je da, sektori s najboljim rezultatima i najvećim potencijalom za daljnji rast su: proizvodnja električne i optičke opreme, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja celuloze, papira, izdavačka i tiskarska djelatnost, proizvodnja namještaja, građevinarstva, transporta i telekomunikacija, turizma, financijskih i poslovnih usluga. Hrvatski kreditni rejting Dugoročni kreditni rejting Hrvatske je: Fitch Ratings BBB- Standards & Poor’s BBB BBB Moody’s Baa3 Banke u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj, 90,7% su banke u vlasništvu stranih vlasnika. Vodeći su: ZAGREBAČKA BANKA d.d. – Unicredit Group PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. – Intesa Sanpaolo Erste & Steiermärkische Bank d.d. Raiffeisenbank Austria d.d. HVB SPLITSKA BANKA d.d. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. OTP BANKA HRVATSKA d.d. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. SLAVONSKA BANKA d.d. – Hypo Group Volksbank d.d. Izvor: Hrvatska narodna banka (HNB)

JPP smjernice

Kako bi se olakšale provedbu projekata JPP-a, mnoge europske države su usvojile posebne propise ili smjernice za pružanje pravnog okvira ili usmjeravanja i poticanja provedbi takvih projekata. Provedba javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj je već odavno počela. Važan je preduvjet daljnjeg razvoja koji se postiže snažnom političkom voljom za daljnji razvoj i provedbom JPP modela za rast i izgradnju infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva (JPP) na sjednici održanoj 8. lipnja 2006. Uz ovaj prihvat, Vlada je dala svoju potporu za razvoj projekata prema ugovornom obrascu JPP modela. To ne znači da se nakon određenog razdoblja ugovorene provedbe oblika JPP i daljnje analize iskustva neće doći do nove spoznaje i nove odluke o provedbi nekog novog modela JPP-a. Osim definiranja JPP-a osnova koje će se primjenjivati u provedbi JPP projekata, postoje i procedure za postavljanje smjernica za izbor privatnog partnera, osnovne elemente ugovora o JPP-u, i odobravanja projekata JPP-a. Važne Institucije Ured za javnu nabavu je posebna agencija Vlade Republike Hrvatske, kojoj je povjereno izvršenje provedbi, nadzor i primjenu Zakona o javnoj nabavi i druge podzakonske propise koji se mogu donijeti u području nabave. Ured izdaje naredbe i daje mišljenja […]

Je li Hrvatska birokratska država i mogu li tvrtke uspješano poslovati ovdje?

U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je Vlada učinila značajne napore u poboljšanju investicijskog i poslovnog okruženja iniciranjem niza reformi. Jedna od tih je i “Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom“. Usluge kao što su Hitro.hr, koji omogućavaju osnivanje poduzeća u samo jednom tjednu, e-PDV omogućuje godišnju PDV-aplikacija putem elektronskih medija, e-mirovinu ili e-prijave omogućuje elektroničko podnošenje otpočinjanja poslovanja, sve promjene u poslovanju i registracije ili opoziv zaposlenika. Postupak registracije novog poslovnog subjekta na trgovačkim sudovima traje ne duže od 7 dana, što udovoljava najvišim europskim standardima. Osim toga, s e-obrt i trgovina usluge, otvaranje obrta-shopa je moguće u roku od jednog dana. Digitalizacija zemljišnih knjiga je u tijeku, a tako je i e-katastar projekt. Oko 99% svih zemljišnih knjiga dostupan na internetu. Svi navedeni projekti doprinose povećanju atraktivnosti Republike Hrvatske kao mjesta za uspješnu i profitabilanu poslovnu odluku. Dodatno usklađivanje Hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a također je doprinijelo transparentnosti Hrvatskog pravnog sustava.

Zašto bi bilo koja tvrtka izabrala Hrvatsku za destinaciju svojih ulaganja?

Postoji čitav niz razloga, a ovdje su nabrojani samo ključni koji su identificirani od strane sadašnjih investitora: Odličan geografski položaj Inovativna, učinkovita i višejezična radna snaga State-of-the-art infrastruktura Pristup tržištu za više od 650 milijuna potrošača Kvaliteta života (prema International Living, RH je jedna od zemalja koje nude visoku kvalitetu života) Koji vodeći strani ulagači su prisutni u Hrvatskoj? Prema strukturi ulaganja sektora, najzastupljeniji su ulaganja u financijski sektor posredovanja, telekomunikacije, farmaceutska industrija, vađenje sirove nafte i zemnog plina i povezane usluge, trgovina, hoteli i restorani. Neki od stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj su:

Sve što niste znali o javno-privatnom partnerstvu a niste smjeli da pitate

Javno privatno partnerstvo odnosi se na ugovore koje nastaju između sa jedne strane javnog partnera ili više njih (četvrt, grad, županija, država), a na drugoj strani privatnog poduzetnika koji je spreman uložiti svoj kapital, proizvodne i druge kapacitete u izgradnju, adaptaciju i aneks javne ustanove, komunalne i druge infrastrukture koja ima za cilj da poboljšaju javne i druge potrebe građana. Partnerski odnos se zasniva na izražavanju određenih interesa javnog i privatnog partnera. Glavni interes javnog partnera je osigurati što je prije moguće, javne službe ili nadograditi postojeće građanima. Do sada su oblici ispunjenja javnih potreba bili bazirani na temelju izravnog i neizravnog financiranja iz državnog proračuna. Proračunska sredstava su bila osiguravana preko tradicionalnih izvora, zadužnica u bankama i svim ostalim raspoloživim sredstvima. S druge strane, razvojem i jačanjem privatnih poduzetnika stvorene su mogućnosti za njihovo profitabilno ulaganje u izgradnju javnih objekta koji ne mogu biti u njihovom vlasništvu, ali će im omogućiti da ulažu i angažiraju proizvodnju, usluge i druge kapacitete namijenjene za poboljšanje javne službe. Za početak partnerstva, javni i privatni partneri moraju biti u stanju ostvariti te projekte. Kada je riječ o uslugama koje će se pružati za vrijeme cijelog razdoblja trajanja projekta, javni partner mora biti u stanju […]